Наука

definicija analitičke geometrije

The геометрија je područje unutar math Odgovorni za analizu svojstava i merenja figura, bilo u prostoru ili u ravni, u međuvremenu, unutar geometrije nalazimo različite klase: Deskriptivna geometrija, geometrija ravni, geometrija prostora, projektivna geometrija i analitička geometrija.

Grana geometrije koja analizira geometrijske figure kroz koordinatni sistem

Sa svoje strane, the analitička geometrija je grana geometrije koja fokusira se na analizu geometrijskih figura iz koordinatnog sistema i korišćenje metoda algebre i matematičke analize.

Moramo reći da je ova grana poznata i kao kartezijanska geometrija i da je deo geometrije koji se široko koristi u raznim oblastima kao što su fizika i inženjerstvo.

Glavne tvrdnje analitičke geometrije sastoje se u dobijanju jednačine koordinatnih sistema sa geografske lokacije koju imaju i kada je jednačina data u koordinatnom sistemu, određivanje geometrijskog položaja tačaka koje omogućavaju verifikaciju date jednačine.

Treba napomenuti da će tačka na ravni koja pripada koordinatnom sistemu biti određena sa dva broja, koji su formalno poznati kao apscisa i koordinata tačke. Na ovaj način će svakoj tački u ravni odgovarati dva uređena realna broja i obrnuto, odnosno svakom uređenom paru brojeva odgovaraće tačka u ravni.

Zahvaljujući ova dva pitanja, koordinatni sistem će moći da dobije korespondenciju između geometrijskog koncepta tačaka u ravni i algebarskog koncepta uređenih parova brojeva, primenjujući na taj način osnove analitičke geometrije.

Isto tako, pomenuti odnos će nam omogućiti da odredimo ravne geometrijske figure, pomoću jednačina sa dve nepoznate.

Pjer de Ferma i Rene Dekart, njegovi pioniri

Hajde da malo istorije, jer kao što znamo matematika i naravno geometrija su takođe bili predmeti kojima su pristupili iz daleka vremena razni ljudi nauke i intelektualci, koji su sa malo alata, ali sa puno entuzijazma i lucidnosti uspeli da doprinesu ogroman prtljag zaključaka i tema o njima, koji će kasnije postati principi i teorije koje se uče do danas.

Francuski matematičari Pjer de Ferma i Rene Dekart su dva imena iza i usko povezana sa ovom granom geometrije.

Upravo je naziv kartezijanske geometrije imao veze sa jednim od njenih pionira, pa je kao priznanje odlučeno da se tako nazove.

U slučaju Dekarta, dao je važne doprinose koji će kasnije biti ovekovečeni u delu Geometrija, koje će biti objavljeno u sedamnaestom veku; Na strani Fermaa i gotovo uporedo sa svojim kolegom, on je dao i svoj doprinos kroz delo Ad locos planes et solidos isagoge

Danas su i jedni i drugi prepoznati kao veliki kreatori ove grane, međutim, u svoje vreme, Fermaovi radovi i predlozi su bili bolje prihvaćeni od Dekartovih.

Veliki doprinos koji su dali je to što su uvideli da algebarske jednačine odgovaraju geometrijskim figurama i to implicira da se prave i određene geometrijske figure takođe mogu izraziti kao jednačine, a da se u isto vreme jednačine mogu predstaviti kao prave ili geometrijske figure.

Tako se prave mogu izraziti kao polinomske jednačine prvog stepena, a krugovi i druge konusne figure kao polinomske jednačine drugog stepena.

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found