politika

šta je prvi svet »definicija i koncept

U svim vremenima čovečanstva, neke zemlje imaju ekonomsku moć dok druge nemaju. Posle Drugog svetskog rata, pojavila se oznaka Prvog sveta koja se odnosila na najrazvijenije nacije na planeti. Očigledno se pojavilo i drugo ime koje se odnosi na najugroženije nacije: Treći svet. Između nekih i drugih nacija su one koje se razvijaju, poznate i kao zemlje u nastajanju ili zemlje Drugog sveta.

Indeks ljudskog razvoja ili HDI je indikator koji se koristi za određivanje prosperiteta jedne nacije

Kako koncept Prvog sveta nije subjektivan, HDI se koristi kao statistička referenca. Ovaj indeks se zasniva na sledećim parametrima: očekivani životni vek, stopa pismenosti odraslog stanovništva i BDP po glavi stanovnika.

Iako HDI varira tokom vremena, postoji veliki broj nacija koje su bile deo prvog sveta poslednjih decenija: Australija, Norveška, Švajcarska, Danska, Sjedinjene Države, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Nemačka, Švedska ili Južna Korea. Ako uzmemo pomenute nacije kao referencu, može se uočiti niz zajedničkih elemenata:

1) kapitalistički ekonomski sistem,

2) visok industrijski i tehnološki nivo,

3) napredni socijalni indikatori (npr. niska stopa nepismenosti, socijalna zaštita i pristup slobodnom vremenu),

4) sloboda izražavanja i

5) politički pluralizam.

Problemi zemalja prvog sveta

Nezaposlenost, nedostatak hrane i nasilje na ulicama nespojive su sa ekonomskim prosperitetom jedne nacije. Građani koji žive u zemlji prvog sveta imaju niz problema koji bi, iz perspektive trećeg sveta, mogli izgledati smešno.

Neki od njih su: besplatan pristup wi-fi, gojaznost kod dece, nedostatak voća u školskim menzama, flaše ili nedovoljno stipendija za studiranje na fakultetu.

Južna Koreja je primer prve svetske zemlje koja je pre 50 godina bila deo trećeg sveta

Na kraju Korejskog rata 1953. godine, zemlja je podeljena na dve nacije: Severnu i Južnu Koreju. Dok je severna nacija izolovana i osiromašena, južna nacija je prosperitetna i napredna.

Analitičari smatraju da se ekonomsko čudo Južnokorejaca može objasniti iz nekoliko razloga:

1) velike poslovne grupe koje kontroliše porodica (na primer, Samsung kontroliše porodica Lee),

2) teška industrija zaštićena od strane države, ali kojom se efikasno upravlja,

3) efikasan sistem obrazovanja u koji se ulaže 5% BDP-a,

4) promovisanje novih tehnologija i

5) motivacija stanovništva.

Foto: Fotolia - carlosgardel

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found