komunikacija

definicija odnosa s javnošću

RRPP, akronim kojim se ova disciplina takođe često naziva da sačuva kao skraćenica, uključuje nauka koja se bavi upravljanjem komunikacijom između date organizacije i društva, sa ciljem izgradnje, upravljanja i održavanja njenog pozitivnog imidža u javnosti.

Za to će razviti niz strateških komunikacionih akcija, koordinisanih i takođe održavanih tokom vremena, koje će upravo imati glavnu misiju jačanja veza sa različitim publikama kojima su upućene njegove poruke. Slušaće ih, informisati ih o osetljivim temama koje ih zanimaju i naravno ubeđivaće ih da postignu konsenzus o tome šta promovišu, na primer.

U osnovi, mogli bismo reći da će odnosi s javnošću nastojati da svojim djelovanjem stvore dobar imidž organizacije ili kompanije u pitanju kako bi zadržali javnost koju već imaju, pobijedili u konkurenciji i očigledno, ako je to slučaj, da nastave sa maksimiziranjem beneficije i vođenje sektora.

Slušanje javnosti, ključ

Ali, naravno, tajna, ključ je u nečemu što smo već spomenuli, redovi iznad u tome da znate kako da slušate javnost, da znate njene brige, da znate šta im je potrebno i da tako budete u stanju da na zadovoljavajući način odgovorite na njihove zahteve i potrebe. Dobra strategija u ovoj oblasti je da kompanija zarađuje više, ali i da zadovolji javnost, ponudi im dobre informacije i rešenja.

Iako nije baš precizno utvrđeno, zna se da poreklo odnosa sa javnošću, sežu u antiku, s obzirom na to da su plemenska društva pokušala, nizom praksi vrlo sličnih onima koje danas predlaže nauka o odnosima s javnošću, da promovišu poštovanje autoriteta koji u ovom slučaju oličava poglavica plemena.

Planiranje odnosa s javnošću

Односи са јавношћу Oni će uključivati ​​planiranje koje mora biti razvijeno na strateški način i apeluje na vrstu dvosmerne komunikacije, jer neće ciljati samo na eksternu i internu publiku, već i prisustvovaće i saslušati potrebe koje ova, promovišući međusobno razumevanje i omogućavajući da se koristi kao široka konkurentska prednost kada se traži pozicioniranje.

Ova nauka će koristiti brojne resurse, sredstva i alate da svoju akciju sprovede na zadovoljavajući način: oglašavanje, informisanje i promocija se ne isplati, među najčešćima.

Među glavnim zadacima koji će biti dodeljeni onima koji su zaduženi za odnose sa javnošću u kompaniji kako bi imali što bolji institucionalni imidž su: upravljanje internim komunikacijama, jer će biti od vitalnog značaja poznavanje ljudskih resursa organizacije i da oni zauzvrat poznaju institucionalne politike, pošto nikada neće biti moguće saopštiti ono što je nepoznato; upravljanje eksternim komunikacijama, jer svaka institucija mora da pokaže sebe i one koji u njoj posluju, postižući to pre svega povezivanjem sa drugim kompanijama, institucijama, bilo finansijskim, državnim ili medijskim; humanističke funkcije, informacije koje se prenose moraju uvek biti istinite, da zadobiju poverenje javnosti i time doprinesu institucionalnom razvoju; analiza i razumevanje javnog mnjenjaBiće veoma važno manipulisati javnim mnjenjem da bi se onda po njemu delovalo.

I the rad u sprezi sa drugim disciplinama i oblastima, delo mora imati solidnu humanističku osnovu, sa relevantnim informacijama iz psihologije, sociologije i ljudskih odnosa, u osnovi, jer radi sa ljudima i od vitalnog je značaja pre svega da se razumeju. Moramo se zaustaviti na ovoj specifičnoj temi jer je ona izuzetno važna i u njoj je ključ uspeha akcija koje sprovode odnosi s javnošću. Ljudi sve više vole da nas razumeju, da znaju ko smo, šta želimo, šta volimo, između ostalog i zato ko se na najbolji način pozabavi ovim aspektima, bez sumnje će prokrčiti put ka pobedi.

Danas, kao rezultat sve veće sličnosti proizvoda, od vitalnog je značaja pronaći alat koji omogućava kompanijama da se razlikuju.

Da bi se to postiglo, Odnosi s javnošću moraju da rade sa nekim nematerijalnim resursima kao što su: identitet (oni koji će karakterisati kompaniju i razlikovati je od ostalih), kultura (njen način delovanja), filozofija (opšti cilj organizacije), imidž (predstavljanje kompanije u onima sa kojima gradi komunikacione veze) i reputacija (mentalna reprezentacija koju javnost formira).

Odnosi s javnošću da diskredituju

Sada moramo istaći i da postoji suprotna akcija, oni odnosi s javnošću koji se posebno bave diskreditacijom kompanije, ličnosti, organizacije, između ostalog. Dakle, da bi postigli takav zadatak, oni rade suprotno od onoga što smo već naznačili gore. Očigledno je to nepoželjna radnja, ali postoji u mnogim oblastima života.

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found