Животна средина

definicija principa predostrožnosti

Većina naučne zajednice potvrđuje da je održivost planete ozbiljno ugrožena. Industrijski procesi povezani sa korišćenjem prirodnih resursa su praćeni evidentnim pogoršanjem životne sredine.

Na „Samitu o Zemlji“ koji su promovisale UN i održanom u brazilskom gradu Rio de Žaneiru 1992. dogovoren je princip predostrožnosti. Prema njemu, ukoliko postoji očigledna pretnja ili nepovratna šteta koja ugrožava životnu sredinu, odsustvo naučnih dokaza ne može predstavljati prepreku za odlaganje mera za sprečavanje propadanja i degradacije životne sredine.

Shodno tome, princip predostrožnosti obavezuje na otkazivanje svih aktivnosti koje predstavljaju pretnju po životnu sredinu, čak iu onim slučajevima u kojima su naučni dokazi neuverljivi.

Osnovni deo međunarodne agende

Naučnici znaju mnogo o štetnim efektima, ali nauka ponekad nema potrebna objašnjenja. Iz tog razloga, preporučljivo je usvojiti mere predostrožnosti kojima je moguće delovati u korist planete.

Princip koji predstavlja poziv na odgovornost celog društva

Princip predostrožnosti nije samo poseban deo međunarodnog samita, već poruka koja nas podseća na to kakva bi uloga društva trebalo da bude u borbi protiv pretnji koje ugrožavaju održivost planete.

U tom smislu, svi mi moramo da sprečimo moguće štetne posledice naših postupaka. Stoga, pre upotrebe nove tehnologije ili novog hemijskog procesa, svi pojedinci imaju odgovornost da ispitaju druge moguće alternative, uključujući i alternativu nereagovanja.

Ovaj princip predostrožnosti pokušava da spreči da naučna ograničenja postanu alibi za neaktivnost životne sredine.

Problem naučne nesigurnosti

Naučna delatnost mora biti usmerena na traženje dokaza i izvesnosti. Međutim, ovaj cilj nije uvek postignut. Neizvesnost u pogledu održivosti planete ne bi trebalo da dovede do pasivnih stavova.

Princip predostrožnosti treba da bude kočnica u izuzetno ozbiljnim situacijama. Dakle, ako ljudsko delovanje izaziva očigledno pogoršanje životne sredine, nemojte čekati da naučna istraživanja pokažu uzročnu vezu između akcije i prouzrokovane štete.

Ako nešto uzrokuje očiglednu i nepovratnu štetu po zdravlje (na primer, upotreba azbesta u građevinarstvu), ne čini se razumnim reći da azbest ne treba zabraniti jer su uzročne veze između ovog materijala i raka ili drugih bolesti još uvek nepoznate. bolesti. .

Photo Fotolia - ilcianotico

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found