Наука

definicija periodnog sistema

The Периодни систем da se osuši, ili periodni sistem elemenata, kako se još naziva, je a Tabela koja klasifikuje, organizuje i distribuira različite postojeće hemijske elemente, koja je tada njena primarna misija redosled od grupisanja elemenata koji je čine, dok je atomska masa koju oni poseduju osnova ove klasifikacije i uređenja..

Tabela koja raspoređuje, klasifikuje i distribuira hemijske elemente u odnosu na njihove atomske brojeve u rastućem redosledu

Tabela ima šematski format u obliku tabele u kojoj se pojavljuju svi poznati hemijski elementi, sistematski organizovani prema njihovim atomskim brojevima u rastućem redosledu.

Kako je organizovano

Raspored je napravljen u 18 vertikalnih stubova i po grupama sličnih elemenata po svojstvima, pošto im pripisuje istu atomsku valencu.

Grupe su: alkalni metali, zemnoalkalni metali, porodica skandijuma, titanijum, vanadijum, hrom, magnezijum, gvožđe itd.

S druge strane, ima sedam horizontalnih redova u kojima se nalaze elementi koji imaju slične mase, iako imaju različite osobine.

Na levoj i u sredini tabele su metali, koji su po pravilu najbrojniji elementi; nemetali se pojavljuju na desnoj strani, sa izuzetkom plemenitih gasova.

Na vrhu tabele možete videti ključ koji ima funkciju da pojasni značenje brojeva raspoređenih u kutiji koja odgovara svakom od elemenata.

A na dnu se pojavljuju unutrašnji prelazni elementi.

Svakom simbolu je dodeljena drugačija boja koja se odnosi na njegovo stanje agregacije, odnosno da li je na sobnoj temperaturi čvrsta materija, tečnost ili gas.

Trenutno je ova tabela posebno prisutna kada je reč o donošenju znanja o hemiji, budući da je njeno izučavanje deo sekundarnih studijskih programa iz oblasti pomenutog predmeta.

Nesumnjivo, to je fundamentalni i koristan instrument pri proučavanju hemije, jer nam omogućava da saznamo sličnosti između različitih hemijskih elemenata i razumemo šta bi moglo proizaći iz spojeva između njih ako bi do njih došlo.

Istorija i naučnici koji su svojom mudrošću doprineli njegovom stvaranju

The Ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev smatra se njegovim tvorcem, iako je Nemački hemičar Julius Lotar fon MajerMendeljejevljev savremenik i rival je takođe bio odlučujući u tom pogledu, kreirajući uređenu tabelu zasnovanu na fizičkim svojstvima atoma.

Nakon toga, the švajcarski hemičar Alfred Verner predložio je trenutnu verziju tabele koja predstavlja neke modifikacije u odnosu na onu Mendeljejeva.

Prema tome, periodni sistem koji svi danas poznajemo i koji smo ga na vreme naučili u predmetu fizičke hemije u srednjoj školi je varijanta onog koji je 1869. godine napravio ruski hemičar Mendeljejev, već pomenuti, i njegov kolega Majer; Obojica su radili odvojeno i naručivali elemente prema atomskoj masi koju je svaki imao, ostavljajući čak i prazna mesta u navedenoj tabeli, jer su očekivali da će se u bliskoj budućnosti pojavljivati ​​još elemenata, a upravo se to i dogodilo.

Događaji koji su uticali na njegovu pripremu

Nemoguće je ne povezati pojavu periodnog sistema sa raznim pitanjima koja su se razvijala u oblastima fizike i hemije, kao što su ...

Otkriće elemenata (bakar, zlato, olovo, srebro, ugljenik, gvožđe, kalaj, sumpor, živa, arsen, kalaj, između ostalih), proučavanje svojstava koja dele ovi elementi i njihova odgovarajuća klasifikacija, koncept mase atomska, što je ukupna masa protona i neutrona prisutnih u jednom atomu kada nije u pokretu, i odnosi koji su uspostavljeni između atomske mase i svojstava elemenata.

Mnogi elementi su već od antičkih vremena bili opštepoznati, iako je, treba napomenuti, da je od 18. veka znanje o novim elementima bilo fantastično, posebno o gasovima.

Takođe, do tog vremena Antoan Lavoisier predlaže svoju listu jednostavnih supstanci koja proširuje znanje o 33 elementa.

U 19. veku primena električne baterije u hemijskom radu olakšala je otkrivanje alkalnih metala i zemnoalkalnih elemenata.

Puna slika periodnog sistema

Slika: iStock, jelen80

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found