istorije

definicija pretkolumbovskog

Termin pretkolumbovska se odnosi na civilizacije pre otkrića Amerike od strane Kristofera Kolumba 1492. U stvari, doslovno pretkolumbovska znači pre Kolumba.

Ljudsko poreklo Amerike

Proučavaoci ljudskog porekla američkog kontinenta smatraju da su prvi doseljenici stigli preko Beringovog moreuza, iako su prema drugim teorijama upravo stanovnici Pacifičkih ostrva prvobitno stigli u Ameriku pre oko 40.000 godina. Od tada se postepeno razvija niz civilizacija koje čine predkolumbijski svet.

Pretkolumbijske civilizacije

Maje su bili narod čija je kultura započela 1000. godine pre nove ere. C i njegova civilizacija održala se do dolaska prvih evropskih doseljenika. Maje ne čine homogenu civilizaciju, jer su govorile nekoliko jezika i geografski su bile veoma raspršene (teritorija današnjeg Meksika i teritorija nekih centralnoameričkih teritorija). Kulturno su razvili sistem pisanja i imali su široko znanje u medicini i astronomiji. Maje su bili politeisti i obožavali su bogove Bakaba. Bili su posvećeni poljoprivredi, posebno uzgoju kukuruza i kakaa.

Društveno su imali hijerarhijsku strukturu. Tako su plemići ili almehenoob i sveštenici bili na vrhu društvene piramide i svakim gradom-državom je vladao poglavica Maja, poznat po imenu Halač Uinić. Ispod vladajuće klase bili su državni službenici, a na nižem nivou ratnici, zanatlije i seljaci. Osnovu društvene piramide činili su robovi, koji su obično bili zatvoreni u vojnim osvajanjima.

Asteci su takođe verovali u mnoštvo bogova, kojima su prinosili ljudske žrtve

Većina njih je govorila nahuatl jezik i njihovo pisanje je bilo zasnovano na sistemu piktograma. Sa kulturnog stanovišta negovali su slikarstvo, muziku i zlatarstvo, a njihove arhitektonske konstrukcije su pokazivale visoko tehničko znanje. Društvenu vlast je na apsolutan način držao car, a ispod njega su bili sveštenici i ratnici. Narod Asteka bavio se poljoprivredom, trgovinom i zanatima.

Teritorija Inka se prostirala na severu Čilea, deo Bolivije i teritorije Argentine, Kolumbije i Ekvadora

Ova civilizacija nije imala konvencionalni sistem pisanja, ali je upravljala sistemom čvorova (quipus) kako bi zadržala računovodstvenu kontrolu svojih komercijalnih aktivnosti.

Arheološki ostaci Inka su retki, jer su osvajači uništili njihovo nasleđe. Međutim, ono malo ostataka koji su sačuvani omogućavaju da se izvuče nekoliko zaključaka: praktikovali su kult Sunca, niži slojevi su koristili amajlije, govorili kečuaski i stvorili sofisticiranu mrežu puteva za kretanje. Civilizacija Inka poznata je i po nekim svedočanstvima prvih španskih hroničara, posebno po hronikama Huana Dijasa de Betanzosa.

Fotografije: iStock - Sam Camp / Patrick Gijsbers

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found