komunikacija

definicija retorike

Pojam retorika poznat je onoj disciplini koja proučava i sistematizuje postupke i tehnike upotrebe jezika za postizanje uverljive ili estetske svrhe koja se dodaje komunikativnoj. Retorika se smatra transverzalnom disciplinom jer se koristi u različitim oblastima kao što su novinarstvo, političke nauke, oglašavanje i književnost.

Poreklo retorike seže u klasičnu Grčku gde je postala tehnika par excellence kada je u pitanju potreba da se izrazi na adekvatan i ispravan način da bi se postigla ubeđivanje kod primaoca..

Verbalni ili pismeni govor da bi se efektivno ostvarili ciljevi estetike i ubeđivanja koje smo pomenuli gore zahtevaće posmatranje i prisustvo pet elemenata koji su međusobno povezani. Inventio, dispositio i elocutio, koji će jezičku strukturu koju mora da prati, kao i pamćenje i actio, učiniti striktno neophodnim u vreme usmenog izlaganja pred velikom publikom.

Inventio pretpostavlja da govornik u svom umu pronađe i doživi one najbolje ideje, teme i predloge koji su najpogodniji za njegovo izlaganje i koji jasno interesuju prosek javnosti kojoj će njegov govor biti usmeren. Kada inventio postane činjenica, u igru ​​će stupiti uređaj, koji se odnosi ni na šta više ni na manje nego na organizaciju svih onih ideja, tema, nastalih u inventio, u pažljivo strukturisanu celinu.

Diskurs se može sastojati od dva dela ili tri dela, u prvom slučaju dva dela održavaju recipročnu tenziju u celini, au drugom slučaju, najčešćem, pretpostavljaju linearni razvoj sa početkom, sredinom i krajem, tj. exordium početni deo kroz koji će nastojati da zaokupi pažnju javnosti, nastavljajući naraciju kojom će govornik izneti svoju tezu i materiju koja motiviše govor, zatim argumentaciju izneti argumente i na kraju peroraciju koja pretpostavlja svojevrsni sažetak svega rečenog kome će se dodati mišljenje javnosti.

U međuvremenu, stil govora, koji će naravno imati mnogo veze sa njegovim uspehom, neophodan je za ono što smo gore nazvali elocutio i konačno kompoziciju, to će biti element koji će nam omogućiti da analiziramo najbolji način da strukturu fonike i sintaksički govor.

I kao što smo takođe istakli, usmeno izlaganje govora zahtevaće adekvatno upravljanje dva nivoa, pamćenjem, s jedne strane, što će omogućiti pamćenje istog kroz, na primer, korišćenje mnemotehničkih pravila i na drugi, actio, koji ima veze sa gestovima i modulacijom glasa koja mora biti u skladu sa sadržajem govora. Na primer, ako se radi o temi koja se odnosi na pretnju opštem dobru, onda će za to biti potrebni gestovi i intonacija govornika koja označava sigurnost, znanje i sposobnost rešavanja problema.

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found