komunikacija

definicija hiperbatona

Kada govorimo ili pišemo, rukujemo serijom retoričkih figura ili književnih sredstava koja nam omogućavaju da komuniciramo sa određenom originalnošću. Hiperbaton je jedna od ovih figura, a konkretno je figura pozicije. Sastoji se od promene logičkog redosleda reči koje čine rečenicu.

Što se tiče reči hiperbaton, ona potiče od grčkog hyperbatos i bukvalno znači „ići preko stepenica“.

Na ovaj način, ako kažem „Manuela je danas otišla na teren po margarite“, menjajući strukturu formiram hiperbaton i kažem „Manuela je danas otišla na teren po margarite“. Ova vrsta izvora počela je da se koristi krajem srednjeg veka u tekstovima dvorske prirode sa namerom da se jezik oplemeni i da izraz deluje poetičnije i originalnije.

Poremećaj reči nastaje iz dva razloga: zbog uticaja latinske sintakse, u kojoj glagol zauzima poslednje mesto u rečenici ili da se istakne najvažniji element na početku rečenice.

Upotreba hiperbatona

Iako je to figura koja se tradicionalno koristi za menjanje metrike poezije, ona se takođe koristi u svakodnevnom jeziku. Dakle, kada kažemo „ako se dobro sećam“, „hvala Bogu“, „ne daj Bože“, „dobro je“ ili „loše vidim“ koristimo hiperbaton.

Sa ovom vrstom obuke jezik dobija određenu eleganciju i lepotu. Ukratko, reč je o retoričkoj figuri koja se koristi iz estetskih i tehničkih razloga, jer se njome pojačava estetska dimenzija jezika, a istovremeno je moguće prilagoditi stih određenoj rimi.

Retoričke figure pozicije

Pored hiperbatona, druge retoričke figure pozicije su anastrofa i tmesis. Prvi se sastoji u preokretu sintaksičkog redosleda reči, kao u izreci „Bogu moli, s maljem dajući“ ili u stihu pesnika Góngore „sezona je cvetala“. Tmesis ili leksičko preklapanje nastaje kada se reč ili nekoliko umetne u rečenicu. To je veoma rasprostranjen resurs u tekstovima pesama. Dakle, kada se kaže "elegantno govoriš pametno", reč "elegantno" se deli na dva dela.

Druge vrste retoričkih figura

Postoje figure dikcije kao što su metastaza ili kalambur. U grupu ponavljanja spadaju figure kao što su anafora, apostrof ili onomatopeja. Spisak tipova figura je veoma širok, jer postoje logičke, dijalektičke, semantičke, sintaksičke ili trope.

Fotografije: Fotolia - RH2010 / Lorelyn Medina

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found