Social

definicija krize

Poznato je kao kriza do tog perioda ili situacije u kojoj trenutna normalnost gubi suštinu, ustupajući mesto i dajući prednost naglim promenama ili poteškoćama.

Kriza može uticati na pojedinca, grupu, instituciju ili u širem opsegu na čitavu državu, odnosno niko nije izuzet da u nekom trenutku života pati od ovakve situacije, jer, ako ga kriza ne dotakne lično po određenom pitanju, može biti da zahvati neki deo zemlje u koji on živi, ​​ovaj fenomen ga na neki način dotiče.

Dakle, kao što sam rekao, postoji bezbroj kriza... među najčešćim i verovatno će uticati na većinu ljudskih bića koja nastanjuju ovu planetu su vladina kriza, ekonomska kriza i nervna kriza, da spomenemo samo neke. заједнички.

A vladina kriza To je onaj period promena u kojem će vladati date zemlje kada neka situacija, kao što je donošenje neke mere koja je izazvala duboku odbojnost u javnom mnjenju, iznudi ostavku predsednika, a samim tim i celog njegovog kabineta, izazivajući situaciju neupravljivosti. Primer za ovaj slučaj može biti onaj koji je Argentina morala da živi još 2001. godine, kada je nakon ostavke potpredsednika Karlosa Alvareza, zemlja počela da oseća nedostatak unutrašnjeg i spoljnog kredibiliteta koji je doveo do gubitka vlasti. predsednika Fernanda De la Rua i naknadnog usvajanja politike koja je bila snažno suprotstavljena narodnoj volji. Naravno, ova situacija je završena ostavkom predsednika. Sličnu okolnost iskusile su komunističke nacije istočne Evrope, u kojima je nakon raspada Sovjetskog Saveza nastala lančana reakcija koja je dovela do različitih demokratskih lokalnih država.

Zatim tu su i ekonomska kriza , a to su oni trenuci koje karakteriše izuzetno depresivno stanje u evoluciji ekonomskog procesa u kome preovlađuje recesija. U recesiji, nedostatak ponude radne snage i oštar pad potrošnje su dva najuočljivija pitanja koja stvaraju kritičan scenario. Kao primer ovakvog stanja, ne smemo da idemo mnogo daleko u vremenu (kao u prethodnom slučaju), a za vernog eksponenta ovoga imamo krizu koja je ovih dana i duže vreme pogodila ekonomiju Sjedinjenih Država koja zar nije samo generisao nagli pad kredita i potrošnje, već i značajan pad zaposlenosti, kao i druge karakterističnije situacije koje se generišu u ekonomskoj krizi. Iako su SAD započele postepen, spor i težak proces oporavka, ova kriza i dalje sa zapaženim naglaskom pogađa pojedine članice Evropske unije, među kojima se ističu Grčka, Portugal, Italija i u velikoj meri Španija. Ove nacije trpe visoke stope nezaposlenosti, intenzivne rezove subvencija i planova promocije, nagla povećanja poreza i veliko nezadovoljstvo njihovih stanovnika.

I konačno tu su нервни слом, a to su oni koji nastaju kao rezultat neke traumatične situacije koju osoba mora da živi, ​​smrti voljene osobe, gubitka posla, razvoda, između ostalog i koji izazivaju iznenadnu i akutnu depresiju ili anksioznost kod onih koji to pate , čineći vašu medicinsku pomoć neophodnom i hitnom. Neke od ovih kriza nisu samo intenzivna i ozbiljna manifestacija stresa ili neodgovarajuće adaptacije na šokantnu situaciju, koja karakteriše ličnost sa malo odbrambenih resursa od promena. Međutim, kada se ove krize umnože u količini ili imaju tendenciju da traju tokom vremena, ishod može dovesti do neuroze ili, u najgorem slučaju, do istinskih mentalnih bolesti koje narušavaju zdravlje i, pre svega, kvalitet života. . Ovo je posebno važno u vezi sa depresijom, generalizovanim anksioznim poremećajem i onom bolešću našeg vremena koja se zove posttraumatski stresni sindrom, u kojoj se događaj koji je izazvao krizu u određenom trenutku života precipitira mesecima ili čak godinama kasnije, velika aglomeracija teskobe. i tuga koju je teško lečiti.

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found