Генерал

definicija ograničenja brzine

Koncept kojim ćemo se baviti u nastavku ima posebno prisustvo i značaj u oblasti безбедност на путевима budući da se odnosi na maksimalni stepen ili plafon koji se uspostavlja u kretanju automobila na putu, ulici, autoputu, међу другима.

Brzina za vožnju po ulici ili autoputu sa automobilom

Prekoračenje brzine je jedan od vodećih uzroka fatalnih saobraćajnih nesreća širom sveta.

Kada vozač vozi brzo, manje će reagovati, otežati upravljanje vozilom, a njihova čula će biti oslabljena.

Sada se ograničenja brzine nameću u zavisnosti od vrste puta, ali ne možemo zanemariti da vozilo takođe uspostavlja maksimalnu brzinu, nije isto kao trkački automobil, ili da ima veoma veliku maksimalnu brzinu od onog koji nudi Просечна брзина.

Posvećenost vozača da poštuju maksimalnu brzinu i prevenciju, ključ za smanjenje nezgoda

Ograničenja brzine se obično kreću od 20 km/h do 130 km/h.

Bezbednost na putevima se posebno brine o sprečavanje saobraćajnih nezgoda, kao i minimiziranje efekata koje one mogu imati po život i zdravlje ljudi.

Na primer, i regulatorni standardi i odgovorna posvećenost nas koji koristimo javne puteve, bilo vozača ili pešaka, ispostavljaju se kao glavni elementi bezbednosti na putevima.

Jer za zadovoljavajuću bezbednost na putevima neophodno je da država bude prisutna kroz regulisanje standarda, ali je neophodno i učešće korisnika sa njihovom posvećenošću da ih poštuju.

U međuvremenu, ograničenje brzine je jedno od najvažnijih pravila kada je u pitanju sprečavanje saobraćajnih nezgoda, jer ako se poštuju vrednosti brzine utvrđene za svaki put, šanse za sudare ili bilo koju drugu nezgodu će biti smanjene.

Treba napomenuti da u većini zemalja sveta zakoni utvrđuju različita ograničenja brzine u zavisnosti od puteva kojima se vozila kreću.

Ograničenja u zavisnosti od puteva

Jer brzina mora biti prilagođena okruženju, odnosno nije isto voziti trasom ili autoputem nego ulicom usred grada kojom se šeta, ili krivudavim putem u село.

Dakle, iako postoje neke razlike u zavisnosti od toga gde se nalazite, sledeće su najšire bezbednosne granice: 130 km/h (na autoputevima sa dobrim asfaltnim i signalnim uslovima), 90 km/h (na uobičajenim putevima koji imaju marginu od 1,5 m), 50 km/h (na putevima sa marginom od 6,5 m iu gradskim ulicama i prelazima), 20 km/h (u ulicama sa samo jednom kolovoznom trakom i pešacima).

Ograničenja u blizini škola i urbanih sredina

S druge strane, ne možemo zanemariti da postoje i ograničenja brzine na ulicama ili autoputevima koji su u blizini škola ili urbanih sredina.

Uglavnom se postavljaju posebne kontrole, poput kamera, koje snimaju i fotografišu patente onih automobila koji prelaze tu dozvoljenu granicu, a onda, naravno, šalju kaznu onom vozaču koji se oglušio o propise.

Mnogo je vaspitno-obrazovnih ustanova koje se nalaze na ulicama ili putevima kojima se odvija značajan saobraćaj, a posledica toga i potrebe očuvanja dece i mladih koji stalno kruže tim mestima je da se vozači putem plakata upozoravaju na postojanje škola i naređenje da se uspori, ili ne skreće sa oprezom.

Važnost signalizacije i svesti

Nešto slično se dešava i sa rutama koje prelaze gradove, dotični vozač je takođe označen velikim i preciznim znakovima da prolazi kroz gradsko područje i onda mora da uspori.

Oznake su veoma važne jer ima mnogo vozača koji se možda prvi put kreću na putu i ne znaju za ova mesta.

Najbolji način da se vozači upoznaju sa maksimalnim brzinama je putem signalizacije i kampanja na putevima koje se mogu širiti kroz različite masovne medije.

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found