Наука

definicija glacijacije

Kada se sneg sabije posle dužeg vremenskog perioda od hiljada godina, stvara se glečer. Ovaj ledeni pokrivač pokriva 10% planete, ima debljinu koja varira između jednog i pet kilometara, a ispod nje je kopnena masa. Disciplina koja proučava glečere i uticaj leda na reljef zemlje je glaciologija.

Transformaciona moć leda

Pod glacijacijom podrazumevamo period veoma dugog trajanja u kome temperatura Zemlje značajno opada i kao rezultat toga se led širi, posebno u polarnim i glacijalnim oblastima.

Fenomen glacijacije nastaje delovanjem tri faktora. Na prvom mestu, osa terestričke inklinacije pokazuje varijaciju tokom vremena (kako se njen ugao povećava, godišnja doba su ekstremnija na obe hemisfere i na taj način su leta sve toplija, a zime hladnije).

Drugo, varijacija Zemljine orbite oko Sunca (svakih 100.000 godina ova putanja predstavlja niz promena i ova okolnost uzrokuje da varijacija u temperaturi postaje sve akutnija u svakoj sezoni).

Konačno, ledeno doba nastaje usled fenomena precesije ili, drugim rečima, varijacije Zemljine ose rotacije. Ovi opšti uzroci se kombinuju na određeni način i na kraju stvaraju jednu ili drugu vrstu glacijacije.

Prvi dokazi o glacijskom periodu pojavili su se u 19. veku

Švajcarski geolog Luis Agasiz uporedio je stenoviti pejzaž Severne Amerike sa planinskim glečerima u Švajcarskoj i zaključio da je teritorija Severne Amerike ostala prekrivena ledom pre milionima godina.

Pedesetih godina prošlog veka, novi dokazi su se pojavili na morskom dnu i otkrili da je tokom arhaičnih faza Zemlje postojalo ledeno doba. Ove informacije nam omogućavaju da bolje razumemo geološku istoriju naše planete i klimatske promene.

Naučni dokazi koji demonstriraju fenomen glacijacije su u dolinama sa oblikom U (doline sa ovim oblikom ukazuju na to da je u prošlosti bilo puno leda). Prema većini današnjih studija, nalazimo se u međuledenom periodu.

Takozvano malo ledeno doba je jedno od najnovijih glacijacija

Između XlV i XlX veka došlo je do značajnog hlađenja temperatura.

Ne postoji apsolutna sigurnost o uzrocima koji bi mogli da objasne ovu pojavu, ali se koristi nekoliko hipoteza: blago smanjenje sunčeve aktivnosti, prirodne promene klime i ljudsko delovanje.

Fotolia photos: JumalaSika / Camerawithlegs

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found