Генерал

Povratni glagoli - definicija, pojam i šta je to

Povratni glagol je onaj koji se odnosi na radnju subjekta na sebe, kao što je glagol okupati se, češljati se, oprati, leći ili ustati. Mnogi povratni glagoli povezani su sa rutinom svakodnevnog života. Svim ovim glagolima zajedničko je to što se završavaju zamenicom se, što ukazuje na to da glagolska radnja pada na samo lice i zbog toga se nazivaju povratnim glagolima.

Primeri rečenica sa povratnim glagolima

Zamenica se na kraju glagola ukazuje da je reč o povratnom glagolu. Međutim, u rečenici se zamenica može naći samostalno, kao na primer u rečenicama „Marija ustaje“ ili „Luis se tušira“. Pored zamenice se, povratne glagole mogu pratiti i druge zamenice, na primer u rečenicama „Svaki dan se brijem“ ili „uvek se budimo veoma rano“.

Povratni glagoli imaju ovaj uslov zbog delovanja povratnih zamenica. Tako, primera radi, sledeće rečenice mogu da ilustruju ovu ideju: „Ja se perem“, „ti češljaš kosu“, „on se kupa“, „mi se tuširamo“, „ti se briješ“ i „oni se šminkaju“. „. Najčešći je da se povratne zamenice nalaze ispred glagola, ali to nije uvek slučaj. U stvari, povratna zamenica se može pridodati infinitivu ili gerundiju kojem prethodi glagol estar („idem da operem kosu“ ili „popravljam brkove“).

Položaj zamenica je fleksibilan (na primer, u rečenici „operi se sada“ zamenica ide na kraj glagola, ali u „nemoj se češljati“ zamenica stoji ispred glagola).

Posebni slučajevi povratnih glagola

Neki glagoli nisu striktno povratni, već ukazuju na promenu stanja. Neki primeri ovih „refleksivnih“ glagola su: naljutiti se, brinuti se, depresivni, usuditi se, smejati se, tužni ili saznati. U tom smislu, ako kažem „Izabela je postala tužna“ ili „moj prijatelj je postao vojnik“, saopštavam promenu stanja u odnosu na subjekt, za koji glagol postaje povratan.

Recipročni glagoli

Recipročni glagoli su slični povratnim, jer oba koriste iste zamenice. Međutim, glagol je povratan kada radnja utiče na sam subjekt, a glagol je povratan kada postoji radnja koju istovremeno vrše dva subjekta. Na primer, u sledećim rečenicama možemo primetiti da se zamenice pojavljuju izražavajući recipročnu radnju: „oni su se jako voleli“, „dva prijatelja su se naljutila“ ili „Eva i Luis su se pogledali u oči“.

Fotografije: iStock - nensuria / Brainsil

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found