Social

definicija segregacije

Termin segregacija se odnosi na jedan od najtradicionalnijih i najtrajnijih društvenih problema čovečanstva i koji se sastoji od odvajanja ili marginalizacije koju neko, grupa, sprovodi prema drugom ili drugima kao posledicu rase, kulture, ideologije ili pola koji imaju. .

Odvajanje ili marginalizacija koja se vrši protiv nekoga zbog njegovog rasnog porekla, starosti, pola, ideologije, između ostalog

Segregacija je čin razdvajanja i generisanja podela unutar društvenih grupa koje čine zajednicu. Zasniva se na konceptu da su pojedinci različiti u pežorativnom smislu, zbog čega neki (smatrani superiornim) ne žele da održavaju kontakt sa onima koje smatraju inferiornim. Segregacija se može desiti u društvu u odnosu na strance koji nastanjuju isti prostor kao i starosedeoci.

Međutim, u nekim slučajevima može doći i do segregacije između različitih društvenih grupa unutar iste zajednice, na primer kod skromnih ljudi.

Čovek je kroz istoriju čovečanstva uvek imao tendenciju da generiše ideju društvenih, političkih, ekonomskih ili kulturnih hijerarhija koje proizilaze iz nekog više ili manje ukorenjenog oblika segregacije. Štaviše, drugi faktori kao što su strah ili nesigurnost su takođe od suštinskog značaja za podsticanje jednog dela društva da segregira drugi iako su ovi faktori neosnovani.

Jasno ispoljavanje nasilja

Jasno je da je segregacija oblik nasilja koji košta mnogo truda da se preokrene jer ne mora imati direktne veze sa fizičkim nasiljem (iako to može da implicira), već ima veze uglavnom sa stavovima prezira prema onima koji se vide. kao inferioran.

Rasna, etnička, kulturna ili socijalna segregacija uvek pretpostavlja razdvajanje, au nekim slučajevima može čak uključiti zatvaranje u zatvorenim prostorima ili u vrlo malim sredinama za veliki broj stanovništva.

Danas se na segregaciju gleda kao na direktnu štetu po život ljudskog bića, zbog čega se smatra da se, kada dođe do čina segregacije, krše ljudska prava.

Međutim, u praksi, uprkos činjenici da su zapadna društva postigla veliki napredak u ovom problemu, složenost sadašnjih multikulturalnih društava i nekih istočnih kultura znači da ovo pitanje nije potpuno nestalo i da se i dalje primećuju slučajevi nasilja. Ekstremna segregacija, koje su uz toliki napredak čovečanstva svakako neblagovremene.

Segregacija danas: slučaj pakistanske studentice Malale Jusafzai

Na primer, ne možemo zanemariti slučaj arapskih kultura koje do danas nastavljaju da smatraju žene na nižem nivou od muškaraca i na primer ne samo da ih teraju da se pokrivaju od glave do pete, već im zabranjuju i da obavljaju aktivnosti i zadatke. toliko uobičajeno za žene na Zapadu kao što su studiranje i rad jer su društva u kojima su izgrađene toliko mačo da iste prakse smatraju čisto muškim.

Očigledno, žene koje se usude da prkose ovim zabranama mogu da trpe ogromne i nasilne kazne.

Jedan od najzapamćenijih slučajeva poslednjih godina po tome koliko je ispalo krvavo i okrutno bio je napad koji je pretrpela mlada Pakistanka Malala Jusafzai, koju je talibanski režim napao dok je pohađao školu jer je ženama zabranjivao da pohađaju nastavu i Malala bio uporni branilac njenih prava.

Napravio je blog u kojem je pisao pod pseudonimom i u njemu je brojao uznemiravanja kojima su bile izložene Pakistanke.

Imala je 15 godina kada je 2012. godine više puta pogođena u telo i teško povređena. Motivacija za ovaj napad je očigledno bio onaj društveni aktivizam koji je preduzeo godinama unazad u korist obrazovanja žena.

Njegov oporavak je bio dug i odigrao se u Engleskoj, zemlji u kojoj se nastanio sa svojom porodicom pošto se talibanski režim zakleo na smrt njegovoj porodici.

Danas, sa 19 godina, Malala je svetski lider u miru i borbi protiv ženske segregacije. Dodeljivana je raznim nagradama, uključujući Nobelovu nagradu za mir, jednu od najrelevantnijih u svetu, koju je dobila 2014. godine kada je imala 17 godina, i time je postavila rekord da je najmlađa osoba koja ju je dobila. što se tiče istorije nagrade.

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found