Наука

definicija sensopercepcije

Sve te informacije koje naša čula hvataju iz okoline koja nas okružuje poznate su kao senzacija, koja se proizvodi intervencijom senzornih receptora (posebno pet čula), koji šalju informaciju mozgu o onome što je percipirano. Nakon toga, mozak tumači informacije i ponaša se u skladu sa tim. Ovaj sistem prijema spoljašnjih nadražaja je osnovna ideja senzopercepcije. Drugim rečima, percipirana informacija prilagođava naš senzorni kapacitet jer je svaka ćelija receptora osetljiva na jednu ili drugu vrstu stimulusa.

Pregled čulne percepcije kod ljudi

Naše telo ima visoko specijalizovane senzorne sisteme. Preko specifičnih ćelija (čulnih receptora koji se nalaze u očima, jeziku, nosu i drugim delovima) možemo izvršiti zadatak kodiranja koji dovodi do specifičnih senzacija (hladnoća, toplota, strah, radost, itd.). I informacije kojima rukujemo i emocije koje doživljavamo zavise, u velikoj meri, od mehanizama koji se odnose na čulnu percepciju. Ovaj složeni proces je moguć jer je naš mozak unapred određen za interakciju sa senzornim ćelijama.

Vid, dodir, ukus, miris i sluh

Ako razmišljamo o ljudskom vidu, to se dešava zato što su naše oči dizajnirane sa strukturama koje omogućavaju percepciju. Ako jedna od ovih struktura ne funkcioniše ispravno (na primer, promena u optičkom nervu), postoji vizuelno ograničenje ili direktno odsustvo percepcije slika.

U dodir su uključene somatska i kožna osetljivost. Koža je organ par excellence u percepciji dodirom i sposobna je da uhvati temperaturu predmeta i moguća oštećenja nanesena ovom organu.

Čulo ukusa percipira četiri osnovna ukusa (slatko, slano, kiselo i gorko i svaki od njih se detektuje posebnim ukusnim pupoljcima).

Jezik ima oko deset hiljada ukusnih pupoljaka, koji su neravnomerno raspoređeni. Čulo mirisa se aktivira prisustvom molekula u vazduhu koji putuju kroz vazduh i njihova veličina određuje stepen mirisa koji percipiramo.

Što se tiče uha, ono radi od zvučnih talasa koji prolaze kroz slušni kanal koji se završava na bubnoj opni, gde se javlja zvučna vibracija (bubna opna je pričvršćena za tri male kosti koje se nalaze u srednjem uhu koje se zauzvrat spaja sa unutrašnjim uhom a sve to omogućava slušnim ćelijama da šalju signale u mozak).

Fotografije: iStock - Yuri_Arcurs / Sergey7777

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found