Генерал

definicija pitanja

Pitanje je formulacija, zahtev ili zahtev koji neko lice, kompanija ili institucija zahteva od drugog da bi dobila odgovor. Pitanja se mogu precizirati u kontekstu policijskog tipa, kao što je ispitivanje glavnog osumnjičenog za krivično delo; u obrazovnoj oblasti, u vreme podnošenja testa ili testa; ili u oblasti novinarstva, a zbog istrage određene činjenice ili događaja..

Pitanja, u zavisnosti od slučaja i konačne namere osobe koja ih postavlja, mogu biti strukturisana i formulisana kako bi se proizveo veoma direktan i koncizan odgovor, na primer, da se dobije samo da ili ne od ispitivane osobe. ili na drugi način da osoba koja je podvrgnuta ispitivanju mora detaljnije objasniti, na primer, kako je pristupila mestu zločina, što će očigledno zahtevati i zahtevaće rekapitulaciju ili nabrajanje niza detalja da bi se odgovorilo.

U tom smislu, onda govorimo o "otvorenim" i "zatvorenim" pitanjima. Upravo one otvorene nam omogućavaju da zađemo još dublje od jednostavnog „da“ ili „ne“. Uopšteno govoreći, da bismo postavili otvoreno pitanje, nikada ne treba da započnemo pitanje glagolom. Na primer, ako želimo da saznamo nečiji ukus za muziku, ne treba da pitamo „Da li voliš rok?“ Od tog pitanja dobićemo samo „da“ ili „ne“. S druge strane, ako pitamo "Kakvu muziku volite?", drugi će imati mnogo više mogućnosti da se prošire i ispričaju o svojim ukusima, što je i naš cilj.

Uopšteno govoreći, ankete i očigledno u zavisnosti od predmeta, su one koje nas predlažu i postavljaju pitanja na koja od nas zahtevaju vrlo koncizan odgovor, samo da ili ne kao što smo rekli gore, iako naravno postoje izuzeci. Ovo su "zatvorena" pitanja, gde nije neophodno da pitalac objašnjava svoje ukuse, mišljenja ili mišljenja.

U međuvremenu, na primer, na testovima na fakultetima ili na završnim ispitima na univerzitetu, posebno iz predmeta kao što su istorija, psihologija, sociologija itd. obično je potreban značajan razvoj odgovora. Na primer, ako pitate o Francuskoj revoluciji, ne tražite samo da navedete godinu ili mesto u kome se ona odigrala, već i objašnjenje konteksta i faktora koji su je pokrenuli.

Isto tako, a za razliku od ovog modaliteta evaluacije, često se srećemo i sa drugim u kojima je pitanje takođe praćeno mogućim odgovorima od kojih se mora izabrati tačan (višestruki izbori).

U anketama, na primer, koje se široko koriste u istraživanju tržišta da bismo saznali o našim potrošačkim navikama, stavovima ili postupcima, formulisanje pitanja je čitav proces. Od toga da li ćete postavljati „otvorena“ ili „zatvorena“ pitanja zavisiće od količine vremena koje je potrebno za obradu odgovora svih ispitanika nakon toga. U ovim slučajevima, naravno, zatvorena pitanja su mnogo sažetija i od njih se može napraviti statistika ili procenti na osnovu toga koliko je ljudi odgovorilo sa „da“, koliko je odgovorilo sa „ne“, ili ko je umesto toga bio neodlučan, koristeći opcija „ne zna/ne odgovara“. S druge strane, otvorena pitanja, koja su mnogo slobodnija za odgovor, učiniće tabelarni rad (kada se zabeleže bačeni podaci) nešto težim zadatkom, jer će odgovori biti mnogo raznovrsniji.

S druge strane, u slučaju policijske istrage ili, u suprotnom, novinarske istrage, da bi bila uspešna i u jednom i u drugom, biće potreban domen onoga što je poznato kao „istražno pitanje“. U ovim slučajevima je od suštinske važnosti i od vitalnog značaja da se postigne uspeh u ispitivanju (i pre nego što se sedne pred lice koje će biti saslušano, a koje čini suštinski deo u predmetnoj istrazi), jasno i koncizno formulisanje pitanja, koja direktno vode do odgovora, koji će sigurno biti tamo gde je istraživač unapred postavio svoje interesovanje. Glavne funkcije ovoga će biti da razjasni ideje, razgraniči obim istraživanja i usmeri ga ka strani koju istraživač želi.

U novinarskoj delatnosti koristi se niz strategija za konsolidaciju ispitivanja. Na primer, u intervjuima, novinari često unapred sastavljaju vodič za pitanja kako bi vodili razgovor sa sagovornikom. U toku razgovora mogu se dodati i drugi, ili ponekad isti sagovornik odgovori na pitanje na koje smo pomislili, a da nam nije eksplicitno postavljeno. U slučaju vesti, imamo niz osnovnih pitanja, koja nas mogu voditi u sastavljanju ili pisanju teksta vesti, uoči određenog događaja koji moramo izvesti, moramo da odgovorimo na pitanja kao što su šta? Gde? kako?, kada?, ko? и због? Ako u tekstu vesti možemo izričito da odgovorimo na ovih šest pitanja, moći ćemo da komuniciramo ili izvestimo korektno (sa potpunim podacima) o prijavljenom događaju.

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found