A nacije (reč koja dolazi iz latinskog i znači „roditi se“) je ljudska zajednica sa određenim zajedničkim kulturnim karakteristikama i koja često dele istu teritoriju i državu. Nacija je takođe politička koncepcija, shvaćena kao subjekt u kome se nalazi suverenitet jedne države.
U istoriji, koncept kako ga danas shvatamo nastao je krajem 18. veka kada je počelo Savremeno doba i počele da se razrađuju prve formulacije o tome šta je nacija i kako se ona odvija u političkim kretanjima. Ove studije su vezane za periode prosvetiteljstva i, tačnije, za francusku revoluciju, a zatim i američku.
Često je teško definisati karakteristike koje čine naciju kao takvu, ali se zasniva na činjenici da pripadnici jedne nacije dele istu svest o tome da se konstituišu kao političko telo koje se razlikuje od drugih na osnovu njihovih kulturnih podudarnosti. Generalno, ove podudarnosti mogu biti etničke, jezičke, verske, tradicionalne i/ili istorijske. A ovome se ponekad dodaje i pripadnost istoj specifičnoj teritoriji.
Ovaj skup slučajnosti i zajedničke svesti o političkom jedinstvu često se naziva Национални идентитет. Ovaj nacionalni identitet je od suštinskog značaja za postizanje kohezije komponenti ovih naroda, budući da je prepoznatljiv i reprezentativan kao i sami nacionalni simboli. Vredi napomenuti da su trenutni migracioni fenomeni motivisali i integraciju pojedinaca jedne nacije u druge narode i suprotnu tendenciju akumulacije u susedstvima ili određenim oblastima u gradu ili regionu, gotovo kao zaštitnik kulturnog identiteta. nacija.
Shodno tome, koncept nacije je složen i ponekad se kriterijumi razlikuju da bi se on kao takav razlikovao. Na primer, razlike između izgovora ili dijalekata mogu konstituisati dve osobe koje pripadaju različitim nacijama. Na isti način, uobičajeno je da se dvoje ljudi koji žive na različitim geografskim lokacijama smatraju pripadnicima iste nacije.
Termin "nacija" se često meša sa pojmom "država" ili čak sa idejom etničke, kulturne ili jezičke grupe čak i kada nema etičko-političku podršku. Ova razlika se uočava kada se shvati da neki narodi, poput cigana, nemaju svoju državu (organizaciju sa definisanim institucijama i sopstvenim granicama). Zauzvrat, priznate su višenacionalne države, kao što su Bolivija u Americi, Indija u Aziji ili Južna Afrika na afričkom kontinentu.
Postoje različiti tipovi nacije, na primer liberalna, romantična, socijalistička, fašistička i nacional-socijalistička. Većinom sadašnjih nacija Amerike i Evrope vladaju liberalni modeli, u okviru republikanskih sistema sa različitim nijansama specifičnim za svaki narod. Socijalističke nacije koje opstaju u 21. veku uključuju Kinu, Kubu ili Vijetnam, između ostalih. Fašistički i nacionalsocijalistički modeli su izumrli u Drugom svetskom ratu. U određenim specifičnim slučajevima, zanimljivo je primetiti da je nacionalni identitet nekih naroda doveo do postojanja vrlo specifičnih tipova nacija koje je teško definisati. Dakle, nacija Tuarega opstaje sa svojim običajima i jezikom u severozapadnoj Africi, koja se nalazi u različitim državama tog regiona. Slično razmatranje može se tvrditi za naciju Ajmara, u oblasti Altiplano, kao i za naciju Eskima u zamrznutim regionima Arktika. U ovim slučajevima, prisustvo zajedničkih kulturnih karakteristika koje omogućavaju pojedincima ovih naroda da priznaju jedni druge kao državljane je savršeno evidentno, iako trenutno ne postoje nacionalne države Tuarega, Ajmara ili Eskima.