privreda

definicija kapitalizma

Kapitalizam je naziv za ekonomski režim koji se zasniva na prevlasti kapitala, kao osnovnog elementa proizvodnje i odgovornog za stvaranje bogatstva, a u kome država jedva da ima udela. U kapitalizmu, proizvodnja kapitala u obliku novca ili bogatstva je glavni cilj.

Privatna svojina je vlasnik sredstava za proizvodnju. Malo učešća države

U kapitalizmu, sredstva za proizvodnju i distribuciju su u privatnom vlasništvu i imaju specifičnu profitnu svrhu, dok odluku o ponudi, potražnji, cenama, distribuciji i investicijama ne definiše vlast na vlasti, već samo tržište donosi ovu definiciju.

Profit su samo vlasnici sredstava za proizvodnju

Dobit se, pak, raspoređuje među vlasnicima sredstava za proizvodnju i deo se ulaže u preduzeće i isplatu zarada radnicima. Naravno, radnici se ne mešaju u profit koji se ostvaruju, što je jedna od velikih zastava koje je komunizam istorijski podigao u svojoj borbi licem u lice protiv kapitalizma.

Moramo reći da se kapitalizam od 18. veka nametnuo kao društveno-ekonomski režim u celom svetu.

Akteri uključeni u njeno delovanje prema

Funkcionisanje kapitalizma zahteva prisustvo nekoliko aktera da bi mogli da funkcionišu u skladu sa tim, među njima moramo istaći društvena i tehnološka sredstva koja su neophodna za garantovanje potrošnje i skladištenja kapitala; poslodavac ili vlasnik sredstava za proizvodnju; zaposleni koji u zamenu za platu prodaju svoj rad vlasnicima; i potrošači, koji su oni koji konzumiraju ono što je proizvedeno da bi zadovoljili potrebe ili potrebe. Ovaj podmazan mehanizam je ono što omogućava održavanje ovog sistema i nastavak proizvodnje bogatstva.

Društvena nejednakost, jedna od glavnih kritika kapitalizma

Sada moramo reći da, kao što ima mnogo sledbenika, kapitalizam ima mnogo klevetnika, posebno zato što oni smatraju da je kapitalizam sistem ekonomskih zakona koji danas vladaju svetom i da se zasniva na postojanju određenih elemenata koji omogućavaju pristup važne zarade za deo stanovništva, ali koje doprinose dubokom siromaštvu većini.

Poreklo i istorija

Rođenje ili početni razvoj kapitalizma može se istorijski locirati u trenutku kada su feudalne države počele da padaju, a evropski gradovi (uglavnom italijanski) počeli da stimulišu korišćenje trgovine kao glavne ekonomske delatnosti (od 15. veka i XVI.).

Ovakva situacija je omogućila nastanak nove društvene grupe, buržoazije (ili onih koji su živeli u opštinama ili gradovima), koja je svoju moć počela da zasniva na sopstvenom radu i na profitnim maržama koje im je ostavljala, umesto na božanskim ili od predaka utvrđena prava kao što je to bio slučaj sa plemstvom ili kraljevskom obitelji. Istoričari i ekonomisti dele istoriju kapitalizma na tri velika perioda ili etape: onaj merkantilnog kapitalizma (15. do 18. vek), onaj industrijskog kapitalizma (18. i 19. vek) i onaj finansijskog kapitalizma (20. i 21. vek).

Sistem koji privileguje tržište i ograničava mešanje države

Kapitalizam se zasniva na postojanju sistema tržišta i kapitala koji ograničava mešanje na države i kojim se, prema liberalnim teorijama, mora upravljati sam, odnosno samim protokom kapitala između regiona sveta. planete i други. Iako je ovaj pojam slobodnog tržišta povezan sa slobodom pregovaranja i stvaranja bogatstva, on takođe podrazumeva prilično slab i veoma haotičan regulatorni okvir u kriznim situacijama (koje su periodične i, generalno, veoma jake).

Sistemske prednosti i kritičnije

U socijalnom aspektu, kapitalizam su njegovi najverniji branioci shvatili kao prvi socioekonomski sistem koji pojedincu daje punu slobodu da uspe u skladu sa svojim mogućnostima, a ne prema privilegijama koje su od predaka utvrđene. Međutim, oni koji kritikuju ovaj sistem privatne svojine, preuveličane potrošnje i društvene svojine, smatraju da je kapitalizam samo još jedan oblik eksploatacije (ovaj put prikrivene), jer podrazumeva da neki da bi ostvarili obilan profit, drugi moraju biti eksploatisani, dominirani i potlačeni u svim aspektima svog života.

Ekonomska nejednakost i šteta po životnu sredinu

Danas je kapitalistički sistem taj koji zaista pokreće većinu svetskih aktivnosti i njegovi negativni efekti su vidljivi ne samo na društvenom, već i na kulturnom i ekološkom nivou.

Ekonomska nejednakost koja danas postoji u mnogim društvima uvek se pripisuje kapitalizmu i njegovim efektima

Sada, iako je činjenica da u mnogim slučajevima može uticati, postoje i direktne odgovornosti države, zbog njenog nečinjenja ili loše politike u generisanju ove društvene nejednakosti.

Ali, ne samo na društvenom planu, njemu se pripisuju ogromne katastrofe, kapitalizmu se pripisuje i velika odgovornost u smislu štete po životnu sredinu, jer je u toj želji da raste i proizvodi konstantno nemoguće da se u jednom trenutku resursi iscrpe. ne može se obnoviti.

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found