Наука

definicija neuroanatomije

The neuroanatomija je nauka koja je posvećena proučavanju anatomija nervnog sistema, odnosno njegovu strukturu i njegovu organizaciju.

Proučavanje neuroanatomije počinje od podele nervnog sistema na dva glavna tipa, centralni nervni sistem i periferni nervni sistem.

Neuroanatomija centralnog nervnog sistema

Centralni nervni sistem uključuje strukture nervnog sistema u kojima se obavlja ogromna većina aktivnosti obrade informacija, one su obložene nizom membrana koje se nazivaju moždane ovojnice koje proizvode cerebrospinalnu tečnost, što im omogućava da pokriju sav prostor koji formira kost. strukture u kojima se nalaze, a koje imaju funkciju zaštite.

Na taj način se mozak, mali mozak i moždano stablo nalaze unutar lobanje, dok se kičmena moždina nalazi unutar kičmenog kanala koji se nalazi unutar kičmenog stuba.

Мозак. To je najvažnija struktura centralnog nervnog sistema. Sastoji se iz dva dela o hemisfere koji su spojeni strukturom tzv tvrdo teloOvo, zauzvrat, se sastoji od miliona veza koje idu od jedne hemisfere do druge.

Unutra možete identifikovati dve vrste tkiva, koje se golim okom nazivaju siva i bela materija zbog svoje boje. The сива маса Nalazi se na površini mozga i raspoređen u obliku konglomerata zvanih jezgra iznutra, sačinjen je od tela neurona.

The бела материја okružuje sivu materiju, sastoji se od projekcija neurona koji međusobno komuniciraju. Sa stanovišta njegovog funkcionisanja, mozak je podeljen na segmente koji se nazivaju režnjevi, frontalni režnjevi koji regulišu govor, ponašanje, ličnost, misli i pažnju; parijetalni režnjevi koji integrišu senzorne i senzorne informacije tela; temporalni režnjevi koji regulišu jezik i pamćenje i okcipitalni režnjevi koji integrišu vizuelne informacije.

U dubini mozga nalaze se strukture zvane bazalne ganglije koje regulišu pokrete i motoričku kontrolu tela, talamus koji je centralni u koji stižu sve informacije koje mozak obrađuje, a posebno putevi koji prenose informacije o bolu, kao i kao hipotalamus, koji je entitet koji integriše nervni sistem sa endokrinim sistemom, odakle polaze informacije koje regulišu proizvodnju različitih hormona, kao i telesnu temperaturu.

Mali mozak. Smeštena u leđima i donjem delu mozga, ova struktura reguliše koordinaciju pokreta i ravnotežu. Sastoji se od dve hemisfere spojene vermisom, koje daju tri režnja, prednji režanj, srednji režanj i flokulonodularni režanj. Kao iu mozgu, korteks ili spoljašnji sloj se sastoji od sive materije, dok se unutar njega nalazi bela materija i nakupine sive materije poznate kao intracerebelarna jezgra.

Moždano stablo ili moždano stablo. To je struktura koja se nalazi ispod mozga i ispred malog mozga, sastoji se od tri dela koji od vrha do dna obuhvataju duguljastu moždinu, most i srednji mozak. U ovom segmentu nalaze se jezgra neurona koji čine dvanaest kranijalnih nerava, a to su grupa nerava koji regulišu čulne organe, pokrete očiju, osetljivost i pokretljivost lica i vrata, kao i parasimpatičku funkciju.(vagus nerv). Centri koji regulišu disanje i stanje svesti nalaze se u moždanom stablu.

Neuroanatomija perifernog nervnog sistema

Periferni nervni sistem čine produžeci neurona koji se nalaze u centralnom nervnom sistemu i u ganglijama dorzalnog korena, odnosno njihovim aksonima i/ili dendritima. Ovi procesi čine periferne nerve koji su dva tipa, кранијалних нерава nastala u moždanom stablu i kičmeni nervi nastala u kičmenoj moždini.

Periferni nervi mogu da prenose tri vrste informacija: motornu koja omogućava izvođenje pokreta, senzornu koja omogućava mozgu da sazna prostornu lokaciju bilo koje telesne strukture (propriocepcija), kao i da percipira senzacije kao što su bol, promene temperature i dodir, i, na kraju, informacije iz autonomnog sistema koje regulišu funkcionisanje organa i struktura koje se javljaju automatski i koje se ne mogu kontrolisati voljom (kao što su disanje, krvni pritisak, pražnjenje creva, itd.)

Fotografije: Fotolia - Sebastian Kaulitzki / bigmouse108

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found