Животна средина

definicija organskog otpada

Organsko smeće grupiše sve one otpade koji imaju biološko poreklo, odnosno da potiču od živog bića ili su bili njegov deo.

Otpad koji potiče od živog bića ili je bio njegov deo

The смеће je opšta denominacija koja se pripisuje svima oni materijali i proizvodi koji više nisu korisni u našim životima i stoga se odbacuju, bacajući ih u kontejnere posebno dizajnirane za to.

Čovek svakodnevno i stalno proizvodi smeće kao rezultat naših svakodnevnih aktivnosti kao što su: hranjenje, rad, učenje, između ostalog, dok se smeće, po svom poreklu, može svrstati u različite vrste, a jedna od njih je upravo organsko smeće koji nas zaokuplja u ovom pregledu.

The organsko smeće je sastavljena od onih otpad biološkog porekla, odnosno taj otpad je bio deo živog bića, ili je čak u nekom trenutku bio živo biće, a takođe i za one ostatke koji nastaju pri pripremanju obroka kod kuće, jer mi inače ne koristimo ukupan iznos namirnice u trenutku kuvanja, s tim što se neki njeni delovi odbacuju jer se ne koriste u pripremi.

Na primer, ako pripremimo pitu od jabuka, biće im skinuta kora pre nego što ih integrišemo u pripremu kolača, sa kojom nam ta kora koja se izvuče više neće biti korisna, pa ćemo je odbaciti i postaće organski otpad.

Njegova laka razgradnja i mogućnost reciklaže čine ga smećem koje može otkriti novu korisnost

Dakle, ostaci hrane kao što su kore od voća, ostaci povrća, semenke, ulje, kosti i mleko koje se raspada su uključeni među organski otpad.

Isto tako, lišće ili grane koje opadaju sa plantaže ili drveta, ili koje su rezultat rezidbe biljaka i žbunja, povrća, životinjskih izmeta, kostiju, onih tkanina od prirodnih vlakana, tako je. papir i karton, telesni otpad od ljudi i životinja, kao što su kosa, nokti, perje, između ostalog, smatraju se organskim otpadom.

Treba napomenuti da je glavna karakteristika ove vrste otpada to što je verodostojno razlaganje sa kojim se iz njega može proizvesti prirodno đubrivo za zemlju.

Karakteristike neorganskog i opasnog otpada i njihov uticaj na zagađenje životne sredine

Ostale vrste smeća su: neorgansko smeće i opasno đubre.

Prvi se sastoji od onih otpada koji nemaju biološko poreklo i koji su uglavnom industrijskog porekla ili su rezultat neprirodnog procesa, među kojima možemo uvrstiti staklene flaše, plastične kontejnere, kese od ovog materijala koji se isporučuju u radnjama. i supermarketi, materijali koji se proizvode od PVC materijala, baterije, aluminijumske limenke, između ostalog.

Zajednička karakteristika svih ovih je da nisu razgradivi i stoga im je potrebno mnogo vremena da se razgrade, a budući da zagađuju, nanose štetu životnoj sredini.

Na primer, u najvećoj mogućoj meri mnoge od njih se iskorenjuju, kao što je slučaj plastičnih kesa koje se u mnogim zemljama zamenjuju kesama za višekratnu upotrebu, čime se plastične kese praktično uklanjaju iz svakodnevnog života.

Vrlo malo slučajeva može se reciklirati.

Sa druge strane, opasno smeće je otpad koji veoma zagađuje, kako za čoveka tako i za životnu sredinu, u ovu kategoriju možemo uvrstiti i sanitarni otpad, odnosno onaj koji nastaje u bolnicama i domovima zdravlja, kao što su gaza, pamuk, plastični špricevi, iako su napravljeni od organskih materijala, moraju se odlagati na različit i kontrolisan način zbog visokog stepena kontaminacije, mogućnosti širenja virusa, bolesti i drugih patoloških agenasa.

Obe vrste smeća moraju se evakuisati na kontrolisan način zbog njihove opasnosti i treba ih izbegavati zajedno sa organskim smećem.

Pomozite u brizi za životnu sredinu recikliranjem i sortiranjem otpada

Kao posledica ovog pitanja, danas je neophodno klasifikovati otpad kako bi se iskoristili oni otpadi koji još uvek služe i koji podrazumevaju prirodnu korist za prirodu, a sa druge strane, odbaciti na kontrolisan i bezbedan način one koji služe. ne. su.

Proces reciklaže smeća je od suštinskog značaja u tom pogledu jer omogućava da se ovi organski materijali transformišu kako bi se ponovo koristili u drugu svrhu.

Organski kompost je jedan od najčešćih načina na koji se organski otpad može transformisati.

Sada je preporučljivo da se deo organskog otpada odlaže u različite kontejnere, na primer ulje koje koristimo za kuvanje može da se koristi za stvaranje biogoriva, a papir i karton se mogu ponovo koristiti za nove proizvode napravljene od ovih materijala.

Recikliranje je osnovni postupak za smanjenje zagađenja životne sredine.

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found